UČITAVANJE

Type to search

Arilje Poljoprivreda

Oko 100 ariljskih malinara žaštitilo geografsko poreklo svog proizvoda

24.09.2019.
Deli

Najveći regionalni proizvođač sokova zaštitio je geografsko poreko maline u ariljskom kraju. U saradnji sa 100 mali8nara u tom delu Srbije, kompanija je zaštitila jer se proizvodi koji imaju zaštićeno geografsko poreklo bolje plasiraju na domaćem ali i na svetskom tržištu.

Osim što proizvođači, čije je voće sa zaštićenim geografskim poreklom, imaju bolji status na tržištu, takođe u boljoj su poziciji kada je u pitanju otkupna cena. Malinari iz ariljskog kraja sada mogu lakše da pregovaraju oko otkupne cene malina.

Zaštitom porekla voća, lakše se izboriti sa konurencijom 

Maline koje su proizvedene na tradicionalan način stići će do krajnjih kupaca, a time što je to voće sa zaštićenim geografskim poreklom, kupci će moći da budu sigurni da je to što su kupili i dobro i kvalitetno, navodi Mirjana Milutinović iz Udruženja ariljske maline.

Ona ističe da su, na ovaj način i mali proizvođači u boljoj poziciji i da se lakše mogu izboriti sa konkurencijom.

Kompanija “Nektar”, kao jedan od vodećih prerađivača voća u regionu, planira da se istakne na svetskom tržištu uz pomoć zaštite geografskog porekla. U toj kompaniji smatraju da voće najbolje može da se naplati ukoliko je upakovano u dobar proizvod. Ipak, ocenjuju da prvo treba osvojiti domaće tržište, a onda preći na svetsko.

“Dugo godina smo mi više cenili sve što dolazi spolja nego ono što imamo. Tako da mislim da i u tom pogledu kao nacija i kao potrošači sazrevamo, jer imamo stvarno dosta toga na šta treba da budemo ponosni”, navodi Mihajlo Janković iz kompanije “Nektar”.

Osim malina u ariljskom kraju, u Srbiji je oko 60 proizvoda zaštitilo svoje geografsko poreklo. U pitanju su sremski kulen, sjenički sir, homoljski med, futoški kupus i još mnogo drugih proizvoda. Međutim, samo nekoliko proizvoda od tih 60 ima zaštićeno geografsko poreklo za evropsko tržište. Svi ostali su zaštitili geografsko poreklo samo za srpsko tržište.

“Mora da postoji preduzimljivost i kod naših primarnih poljoprivrednih proizvođača, kod naših kompanija. Nažalost, oni nisu uspeli da se na toj lestvici ne samo promovišu, nego i finansijski i tržišno vrednuju”, kaže Sead Mahmutović iz Ministarstva poljoprivrede.

 

 

Izvor i foto: agroklub.rs

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *